VIOLENSIA DOMESTIKA
Violénsia domestika no violénsia iha família laran: oinsá atu planu hodi bele hetan seguransa
Violénsia doméstika no violénsia iha família laran nu’udar padraun hahalok abuziva ne'ebé akontese iha relasaun íntima ka relasaun familiár seluk ruma, iha ne'ebé ema ida iha kbiit hodi kontrola ema seluk no halo nia sente ta’uk. Ida-ne’e bolu violénsia doméstika, violénsia iha família laran ka violénsia hasoru parseiru íntimu.
Violénsia hanesan ne’e bele akontese iha relasaun oioin nia laran, porezemplu: entre la’en no feen ka namoradu no namorada; entre ema boot no labarik sira ka ema boot no inan-aman ne’ebé idade ona; ka entre parente sira hanesan tia, tiu no avó sira; ka entre ema ne’ebé hela hamutuk maibé la iha relasaun seksuál ida.
Bele dehan katak violénsia ne’e mak toman atu obriga no kontrola ema seluk. Autór ba violénsia mós bolu nu’udar ‘autór ne’ebé halo violénsia’.
Dala ruma violénsia doméstika ka violénsia iha família laran la para maski relasaun la iha ona, nune’e violénsia ne’e bele mós entre namoradu/kaben uluk nian (ka kaben uluk nian).
Dala ruma autór ba violénsia uza dalan oioin atu obriga no kontrola ema seluk, porezemplu:
Asalta, hanesan buti kakorok, baku, dada no ameasa atu hakanek.
Violénsia seksuál, hanesan obriga ema atu halo relasaun seksuál ka hahalok seksuál ruma ne'ebé sira lakohi halo.
Abuzu emosionál, hanesan tarata, ko’alia aat no la respeita.
Haketak ema husi ninia família, kolega ka komunidade, ka uza família ka komunidade atu halo ema ida ta’uk ka moe. Ida-ne’e inklui uza buat ruma hanesan SMS ka Facebook.
Nafatin hafuhu ka hakarak hatene ‘buat hotu’ ne’ebé ema seluk halo, inklui hafuhu hodi uza internét, mídia sosiál no GPS.
Abuzu psikolójiku, hanesan fó sala ba vítima depois tarata vítima ne’e; hatete ba vítima katak vítima ne’e hanoin demais ka iha moras mentál; nafatin bosok hodi vítima la hatene saida mak realidade; muda sasán, kadeira ka buat seluk tan, maibé dehan katak nia la muda buat ida; no nega katak nia halo sala hodi dehan katak nia nunka tarata ka abuza ema seluk.
Abuzu finanseiru (osan nian), hanesan la fó osan atu sosa buat baibain ne’ebé presiza, hanesan hahán; hanetik ema atu labele bá serbisu; hadau osan ne’ebé governu fó atu tau matan ba oan sira; obriga ema atu asina surat legál no finanseiru, maski hodi halo nune’e ema ne’e hetan deve; haka’as ema atu fó osan.
Hanetik ema atu labele halo tuir sira rasik nia fiar ka relijiaun, ka obriga sira atu halo tuir ema seluk nia fiar ka relijiaun.
Halo violénsia ka ameasa atu halo violénsia ba família ida, inklui labarik sira.
Halo violénsia ka ameasa atu halo violénsia ba ema nia animál ida.
Abuzu legál, hanesan uza family
law system (lei sira-ne’ebé bele ajuda família) hodi halo ta’uk ka hamoe ema seluk, ka hodi halo ema ne’e sente katak nia la iha folin.
Autór ba violénsia (abuzadór) bele koko atu kontrola ema seluk iha dalan oioin ne’ebé úniku ba sira-nia relasaun ida-idak. Iha relasaun balu, abuzadór iha toman atu la fó ai-moruk ruma. Dala ruma, kuandu vítima atu hakotu relasaun, abuzadór koko atu nafatin kontrola vítima hodi hatete katak nia sei oho-an, ka hakanek ninia an rasik. Iha situasaun ne’ebé feto ida iha aleijadu ruma no labele tau matan ba ninia an, se abuzadór iha toman atu deskuida (ka, la tau matan ba) feto ne’e, ida-ne’e dehan katak nia abuza feto ne’e hodi uza sala ninia kbiit. Halo susar ba inan atu tau matan ba labarik, hakalma ka fó susu ba bebé, ida-ne’e mós violénsia doméstika ka violénsia iha família laran.
Baibain feto sira mak hetan violénsia doméstika no violénsia iha família laran
Estatístika kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran hatudu katak baibain mane sira mak halo violénsia hasoru feto sira.
Feto balu hetan risku ne’ebé boot liu kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran. Feto sira-ne’e inklui:
Feto sira-ne’ebé isin-rua.
Feto sira-ne’ebé soe-malu ka moris ketak husi kaben.
Feto sira-ne’ebé iha aleijadu ruma.
Feto sira-ne’ebé ema Aboriginal ka Torres
Strait Islander.
Informasaun kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran
Feto sira-ne’ebé sai vítima baibain hetan asalta husi sira-nia namoradu/kaben agora ka uluk nian.
Dala ruma komunidade hanoin katak autór ba violénsia (abuzadór) mak ema baibain ne’ebé di’ak, ka abuzadór hatete sai katak nia mak vítima. Dala barak, ema ne’ebé hela hamutuk ho abuzadór dehan katak nia hanesan ‘laran-makerek’ ka hanesan ‘diabu iha uma/anju iha li’ur.'
Dala barak abuzadór nega katak sira abuza ema ka hatete katak sira halo nune’e tan de’it vítima nia hahalok aat. Sira sente katak sira la halo sala ida.
Bainhira iha violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ida-ne’e sempre kona labarik, maski karik labarik sira la haree ka la rona violénsia ne’e. Ida-ne’e tanba ema ne’ebé tau matan ba labarik sente ta’uk no lakohi halo problema seluk tan iha família laran. Ba labarik sira ne’ebé hela iha uma ne’ebé mosu violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ida-ne’e lori trauma ba sira.
Ema gay, lesbian, transgender no intersex (ema omoseksuál, lézbika, transjéneru no intersexo), sira mós bele sai vítima iha relasaun ho abuzadór.
Violénsia oin seluk ne’ebé bele akontese iha uma laran
Violénsia hotu mak la loos. Iha violénsia doméstika no violénsia iha família laran, no iha mós violénsia oin seluk ne’ebé bele akontese iha uma laran. Karik violénsia ne’e la’ós kona-ba toman atu obriga no kontrola ema seluk, maibé violénsia ne’e halo aat ba ema seluk, ba família no ba komunidade.
Violénsia bele akontese iha relasaun hotu. Ida-ne’e inklui feto halo violénsia hasoru mane, ema halo violénsia hasoru ema ne’ebé idade ona ka ema ne’ebé iha aleijadu ruma, no mós joven halo violénsia hasoru inan-aman.
Kuandu iha violénsia iha uma laran ka kuandu ema abuza ema seluk, ne’e dehan katak ema ida hakanek ema seluk, ka halo buat ruma hodi ema seluk sente ta’uk ka sente moe hanesan de’it ho ema ne’ebé hasoru violénsia doméstika ka violénsia iha família laran.
Abuzu ba labarik mós violénsia oin ida, no nunka iha razaun atu halo hahalok ne’e. Se karik Ita mak labarik ida no ema abuza Ita hanesan ne’e, Ita bele kontakta ajénsia Kids Helpline hodi dere ba 1800 55 1800, ka bolu polísia hodi dere 000. Se hasoru perigu dere ba 000 hodi hetan ajuda husi polísia.
Se karik Ita hasoru ona violénsia naran deit iha Ita-nia relasaun ka família laran, informasaun iha sítiu ida-ne’e bele ajuda, no ajénsia balu ne’ebé temi iha sítiu ne’e mós bele ajuda. Ajénsia 1800RESPECT bele fó tulun no fó informasaun ba ema hotu ne’ebé hetan abuzu iha relasaun oioin ka violénsia iha uma. Dere ba 1800 737
732.
Se hasoru perigu ruma dere ba 000 atu hetan ajuda husi polísia.
Atu hetan ajénsia emerjénsia hodi uza TTY ka National
Relay Service, loke ba sítiu Calls to
emergency services
Apoia vítima siraOinsá mak ha’u bele apoia ema ne’ebé hasoru violénsia doméstika no violénsia iha família laran? Violénsia doméstika no violénsia iha família laran mak akontesimentu ne’ebé kona ema barak – entre kada feto na’in-tolu, ida mak sai vítima ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran. Buat sira tuirmai ne’e mak buat ne’ebé Ita bele halo atu fó tulun ba sira.
(MARSHY MAJOR)
“Ita hare iha abut barak, abut ida mak tanba sistema patriarchal ne’ebe iha afirmasaun mane mak domina liu, dependensia ekonomikas mos kestaun ida, la asesu ba edukasaun no seluk tan,” hateten Perita ka Membru Komite Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun hotu-hotu Kontra Feto (CEDAW), Milena Pires (05/12), iha Pantai Kelapa, Dili.
Tuir nia, kazu violensia kontra feto, violensia domestika no violasaun seksual la’os deit akontese iha Timor, maibe buat ne’e fenomena ida ne’ebe akontese mos iha mundu tomak e Timor-Leste diak oituan kompara ho nasaun seluk iha mundu kona ba violensia hasoru feto.
“Iha Timor hau hanoin ita nia lei diak tebes tanba iha ona lei Violensia Domestika ita presiza hadia liu tan iha prosesu implementasaun,” tenik Perita CEDAW ne’e.
Kona ba kazu VD ne’ebe kontinua as maske iha ona lei, tuir Perita CEDAW katak presiza halo analiza ke klean ba sosiedade dadaun nee’ebe hetan dezafiu oi-oin. “hau hanoin katak ita nia sosiedade, sosiedade ida tranzisaun, ita sai husi funu, ita dadaun transzisaun konsolidasaun ita nia instutuisoens sira, e mos tanba papel feto ho mane ohin loron la hanesan,”.
“Hau hanoin ho mudansas sira ne’e halo feto sai vulneravel liu ba violensia, e importante tebes ba ita hametin ita nia mekanismu estadu ne’ebe bele fo resposta diak, fo protesaun ba feto sira ne’ebe hetan situasaun violent hanesan ita dehan lei iha ne’eba tiha ona, maibe ita nia sosiedade sivil ezemplu balun ne’ebe servisu iha area ida ne’e hanesan PRADET ne’ebe ke tau matan ba vitima fo ajuda, sira tinan-tinan sempre iha problema kona ba fundus tanba sira laiha osn atu selu sira nia ema ne’ebe fo apoiu ba vitima sira ne’e,” dehan Perita CEDAW ne’e.
Kona ba saida mak nia halo bainhira sai Membru Komite CEDAW iha Nova Yorke, Perita CEDAW dehan “Infelismente bainhira hau tur iha komite CEDAW, nudar membru komite diskute no hare relatoriu mai husi rai oi-oin, infelismente kona ba violensia kontra feto, violensia domestika, violensia seksual ne’ebe afetadu ba feto no labarik feto,”.
Entretantu Diretor Nasional Politika Jeneru, Armando da Costa dehan oras ne’e dadaun governu prepara hela relatoriu CEDAW kona ba asuntu feto nian ne’ebe sei submete ba iha Komite CEDAW iha Nova Yorke.
“Ami prepara hela relatoriu e tinan oin ba aprezenta iha Komite CEDAW iha Nova Yorke,” tenik Diretor ne’e.
Iha sorin seluk Komisioner Komisaun Justisa e Pas Diocese Dili, Cristina Perreira dehan kazu VD kontinua as tanba komunidade barak mak la hatene informasaaun kona ba lei VD ne’ebe iha.
“liu-liu iha area rural inklui iha Dili balun, komunidade balun la hatene saida mak violensia domestika no lei violensia domestika mak saida,” tenik Komisioner ne’e
Tanba ne’e nis sujere ba governu no sosiedade sivil ne’ebe servisu iha area ida ne’e tenke halo sosializasaun ne’ebe to’o iha area rurais
Comments
Post a Comment